Igor Kuvač, diplomirani inžinjer arhitekture iz Banja Luke, sa trenutnom adresom u španskoj Granadi, otvara glasanje međunarodnog stručnog žirija Grimizne kugle. Prvi je od 19 članova koji će odlučiti o pobjedniku petog takmičenja za najljepše uređen ugostiteljski objekat.
........................................................................................................................................
Enterijer.ba po prvi put organizuje takmičenje u cijelom regionu u kojem su učestvovala 22 ugostiteljska objekta iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. O najboljih deset odlučili su posjetioci Enterijer.ba glasanjem putem društvene mreže Facebook. Na redu je drugi, posljednji krug takmičenja u kojem završnu ocjenu daje stručni žiri.
Rezultati glasanja svakog člana međunarodnog stručnog žirija bit će objavljeni na Enterijer.ba.
Evo kako je glasao Igor Kuvač.
- Restoran Comunale, Beograd
- Per Sempre, Podgorica
- Caffe Bar Hennessy, Zenica
- Restoran More, Dubrovnik
- Zlatna ribica, Sarajevo
- Lobby & Cigar Lounge Falkensteiner Hotela Beograd
- Konoba Atrium, Kotor
- Intermezzo, Sarajevo
- Imanje Knjaz, Podgorica
- Konoba Ćatovića Mlini, Morinj
Sve finaliste možete pogledati ovdje.
Igore, pred Vama je bio zaista težak zadatak. Zašto ste odabrali Comunale?
- Prvi na listi zaista zaslužuje tu poziciju i već na prvi pogled se izdvaja iznad konkurencije. Prije svega jer je različit od ostalih. Ima jasan koncept, koji se vrlo lako čita i stilski slijedi od početka do kraja, od cjeline do detalja.
Dizajn je vrlo jednostavan, a akcenat je na hrani, procesu pripreme i mjestu na kojem se nalazi. Jasan i dobro riješen ulaz ostavlja dobar prvi utisak. Konačno Comunale predstavlja izraz jednostavnog, modernog dizajna primjerenog funkciji, temi i konceptu.
Kako biste ocijenili ostale finaliste koji su imali sreću plasirati se među prvih 10 zahvaljujući glasovima posjetilaca Enterijer.ba magazina?
- Među ostalim enterijerima također ima onih koji su vrijedni pažnje i u čije uređenje je uložen veliki rad. Međutim, pojedini enterijeri ne odgovaraju enterijerima kafića i restorana, i loše su prezentovani. Neki su pretrpani različitim stilovima, sa previše detalja bez puno smisla, koji samo smetaju. Jedan dio objekata je uređen dosta klasično, u smislu da je dekoracija stola osnovna dekoracija čitavog enterijera, što jeste važno, ali svakako nije dovoljno.
Da li ste možda imali favorita među ugostiteljskim objektima koji se nisu plasirali među prvih 10?
- Naravno, u velikoj konkurenciji objekata bilo je i onih koji nisu ušli u prvih deset, a ravnopravno su mogli. Raduje što su u izboru učestvovali ugostiteljski objekti iz manjih sredina, a ne samo iz velikih gradova. Nažalost mnogo takvih, vrijednih objekata često ne izađe iz lokalnih okvira, ali evo odličan primjer u prvih deset predstavlja caffe bar iz Zenice.
Kada uđete u kafić ili restoran, šta prvo primijetite? Šta je ono što kreira Vaš prvi utisak?
- Ono što se prvo primjeti i što odaje prvi utisak je svakako atmosfera (gužva ili ne, prenetrpan ili slobodan prostor, svijetao ili taman, bučan ili tih). Prije svega ljudi i lokacija kao specifično mjesto na kojem se objekat nalazi određuju njegov smisao, a uređenje enterijera to sve podržava i unapređuje, praveći svojevrstan okvir za događanje unutra.
Prema vašem mišljenju, koliko ugostiteljski objekti u regionu drže do trendova i koliko im je važan utisak koji ostavljaju na posjetioce kada je uređenje enterijera u pitanju?
- Ugostiteljski objekti u regionu dosta drže do trendova i trude se da ostave utisak 'modernog' i 'posebnog'. Danas to nije nimalo lako, jer se trendovi jako brzo mijenjaju a pojam modernog je prolazan i prilično neprecizan. Pri tom je najteže biti 'drugačiji' a jedan dobar i uspješan primjer predstavlja moj prvi izbor, koji je sveden na samo nekoliko vrlo jednostavnih elemanata, doslovno prati svoju temu i mjesto koje mu daje poseban karakter.
...................................
Kroz istraživački rad Igor Kuvač bavi se urbanističkom praksom u RS kao planer i projektant i to temama procesa stvaranja arhitekture, te društvenim i kulturnim utjecajima na prostorni identitet. Radove povremeno objavljuje na naučno-stručnim skupovima, u publikacijama i časopisima. Učestvuje na zajedničkim izložbama, urbanističkim, arhitektonskim i dizajnerskim konkursima.
Osnivač je i predsjednik Istraživačkog centra za prostor. Trenutno pohađa PhD studije iz oblasti Urbanizma i prostornog planiranja na Univerzitetu u Granadi.